Bol u zglobu nakon zajednice

Zdravlje | COVID In Your Language

Simptomi MS i kvaliteta života Glavno obilježje multiple skleroze jest tjelesna onesposobljenost bolesnika, zbog koje više nije neovisan. Od početka simptoma do trenutka kada je hodna pruga svedena na samo metara, prođe prosječno osam godina, a nakon otprilike dvadeset godina osobe s multiplom sklerozom počinju upotrebljavati štap. Petnaest godina od postavljanja dijagnoze čak 60 posto bolesnika potražuje pomoć prilikom hodanja, a njih 10 posto primorano je koristiti invalidska kolica.

Međutim, tijek multiple skleroze izrazito je promjenjiv i nepredvidiv. Ograničena pokretljivost uvelike utječe na ograničenu interakciju s okolinom.

1. Predugo sjedite ili stojite

Ranije se smatralo kako oboljeli od bol u zglobu nakon zajednice skleroze nemaju bolova, no u posljednjih dvadesetak godina istraživanja su pokazala da pate od kronične boli. Sve navedene tegobe značajno utječu na kvalitetu života i uvelike je narušavaju. Stoga je uz medikamentozno liječenje važno provoditi adekvatnu i redovitu rehabilitaciju. Umor Umor je uobičajen simptom multiple skleroze koji zahvaća oko trećinu oboljelih i često uzrokuje poteškoće i bolesniku i liječniku jer je liječenje neizvjesno.

Valja razlikovati umor izazvan multiplom sklerozom od običnog umora, bol diferelin joint zato jer umor kod multiple skleroze iznimno nepovoljno utječe na svakodnevne životne aktivnosti te ometa ispunjavanje društvenih i poslovnih obaveza.

Najčešće se javlja potkraj dana. Uglavnom, bolesnici u oko 60 posto vremena osjećaju umor; postoji akutni oblik, koji se pojavio u zadnjih šest tjedana, te kronični, koji je prisutan dulje bol u zglobu nakon zajednice šest tjedana. Ujedno, razaznaje se primarni umor koji se pogoršava kad je bolesnik izložen bol u zglobu nakon zajednice kao i druge tegobe u multiploj sklerozite može biti prvi i jedini simptom opća slabost u zglobovima lakta skleroze, a može najaviti i relaps bolest.

Umor koji se pogoršava s porastom okolišne temperature može se ublažiti dovoljnom hidracijom, pravilnom prehranom, korištenjem rashladnih uređaja, hladnijih tuševa ili unosom hladnih napitaka.

Sekundarni umor razvija se usporedno s drugim simptomima; javlja se ponajviše nakon nesanice i kod kronične boli.

Tjelesna sposobnost može biti toliko ograničena da osoba neće moći obaviti nijedan zadatak koji iziskuje tjelesni angažman. Kako bi se borili protiv umora koji u konačnici dovodi do neaktivnosti, uz odgovarajući odmor potrebno je baviti se tjelovježbom. Ona će vratiti i samopouzdanje, bolje raspoloženje, smanjit će rizik od srcožilnih bolesti te spriječiti pretilost.

Primjerice, redovita vožnja sobnog bicikla značajno poboljšava funkcije dišnog sustava i ublažava umor. Kao što je poznato, postoji veza između topline i pogoršanja simptoma multiple skleroze. Toplina nepovoljno utječe i na umor prilikom tjelovježbe. Stoga se valja pobrinuti da bolesniku ne bude vruće — bilo bi dobro da bolesnik uroni u vodu prije tjelovježbe ili nosi odjeću koja rashlađuje tijelo.

Općenito, spastičnost se opisuje kao povećani otpor mišića prilikom izloženosti sili istezanja. Spastičnost se može javiti u blagom obliku, ali i kao izrazita ograničenost koja u konačnosti može dovesti i do smrtnog ishoda. Zbog gubitka mišićnotetivne rastezljivosti opseg pokreta pojedinog zgloba je ograničen, što dovodi potom do mnogostrukih kontraktura ukrućenja zglobova, pojačava se pritisak na samu kožu ispod zgloba, a mogu nastati i duboke rane na koži u obliku dekubitusa.

Zbog dekubitusa može doći do komplikacija kada se infekcija proširi na cijelo tijelo sepsa te čak do smrtnog ishoda. Umjerenije smetnje koje izaziva spastičnost su smanjena kvaliteta života zbog bolova, otežano održavanje osobne higijene, nesanica i otuđivanje od društva. Na povećanje razine spastičnosti utječu povišena tjelesna temperatura, infekcija, prijelom, bubrežni kamenci, pun mokraćni mjehur, glad, uska odjeća, ozljede kože i dr.

Nakon što se provocirajući čimbenik otkloni, sama spastičnost se, također, može ublažiti. Ataksija Ataksija obuhvaća različite smetnje poremećaja ravnoteže ili koordinacije pokreta.

• Artroza liječenja malih zglobova ruku
• Artroza - Wikipedia
• Uzrok boli koljena

To se događa kad bolest zahvati mali mozak, gdje su centri za ravnotežu. Ako bolesnik često pada, osjeća strah od padanja i to mu narušava kvalitetu života jer izbjegava aktivnosti koje uključuju kretanje. Ataksija je u svakom slučaju jedna od tegoba koje najviše onesposobljuju.

Bol u zglobu

Rehabilitacija Pristupi fizikalnoj terapiji i rehabilitaciji često se prilično razlikuju. Unatoč općem mišljenju kako rehabilitacija ima važnu ulogu u održavanju i poboljšavanju aktivnosti oboljelih s multiplom sklerozom, ne postoji konsenzus o tome što pridonosi optimalnom funkcioniranju unutar ograničenja pojedinog bolesnika. Neke strategije bi mogle pridonijeti da osobe s multiplom sklerozom postignu što veću neovisnost.

Navigacija

Primjerice, osobe koje boluju od multiple skleroze trebalo bi poučiti kako koristiti pomagala, pokazati im zamjenske načine koji će im bol u zglobu nakon zajednice da budu aktivne, ukloniti arhitektonske prepreke, postaviti rampe, liftove, ugraditi šira ulazna vrata, ručke u kupaonici i dr.

Za razliku od drugih neuroloških bolesti, primjerice moždanog udara ili ozljeda kralješničke moždine, multipla skleroza je dinamičan proces, poglavito kod onih bolesnika koji su skloni relapsima.

Stoga rehabilitacija bolesnika s multiplom sklerozom nije vremenski ograničen proces već, naprotiv, iziskuje dugotrajan angažman. Uzmemo li u obzir proaktivan pristup, rehabilitacija bolesnika s multiplom sklerozom u literaturi se naziva i over-rehabilitation.

Naime, cilj je raditi na održavanju ravnoteže i vježbama izdržljivosti prije nego što bolesnik padne ili dođe do stadija kroničnog umora.

Rehabilitacija se, osim u bolničkim uvjetima i u specijalnim bolnicama za medicinsku rehabilitaciju može se provoditi i u kućnim uvjetima. Dugo se smatralo da bolesnici s multiplom sklerozom bol u zglobu nakon zajednice smiju vježbati.

To je bilo potkrijepljeno činjenicom da se pri tjelesnoj aktivnosti oslobađa toplina koja bi mogla nepovoljno utjecati na simptome bolesti. Ujedno je bilo uvriježeno mišljenje kako štedimo energiju za obavljanje ostalih aktivnosti ako se odreknemo tjelovježbe. Najviše dobrih rezultata pokazalo se nakon vježbi povećanja opsega pokreta. One smanjuju podražljivost živaca. Njima se održava optimalna pokretljivost zgloba i minimizira rizik od nastanka kontrakture.

Aktivne i pasivne vježbe treba započeti provoditi što ranije kako bi se spriječile kontrakture. Takva smanjena pokretljivost je najčešća u području vratne kralješnice, ramena, laktova, ručnih zglobova, kukova, koljena te gležnjeva. Uz vježbe opsega pokreta poželjno je provoditi vježbe istezanja. One smanjuju dodatne komplikacije koje se mogu javiti zbog skraćivanja mišićno-tetivnih vlakana.

2. Imate problema s težinom

Neki autori savjetuju redovito istezanje na kraju dana. Najvažnije je usredotočiti se na istezanje onih skupina mišića čije skraćenje može dovesti do gubitka funkcije.

Primjerice, održavanjem vratne kralješnice uspravnom omogućujemo nesmetano gutanje, gubitak opsega pokreta u području ramena dovodi do bolova te ograničene kretnje vezane za samozbrinjavanje, ograničeno ispružanje lakta utječe na dohvaćanje predmeta, skraćeni mišići koji ispružaju ručni zglob utječu na pisanje te bilo koji oblik hvatanja.

Nadalje, ako su zahvaćeni ispružači prstiju šaka dolazi do poteškoća prilikom održavanja osobne higijene. Skraćenje pregibača kuka dovodi do nepravilnog hoda, smanjen opseg pokreta zbog skraćenih pregibača koljena pritišće križnu kost prilikom bol u zglobu nakon zajednice na leđima, dok kontrakture na pregibačima stopala dovode do njegova povlačenja prema gore za vrijeme ležanja.

Time se povećava pritisak na kožu ispod petne kosti, što u konačnici može rezultirati dekubitusom. Postavljanjem udlage ili ortoze može se postići dugotrajnije istezanje.

Vježbama ravnoteže i koordinacije te ciljanom neurorehabilitacijom može se poboljšati hod, kao i pendularni i brzo alternirajući pokreti. Odnedavna se bolesnici s multiplom sklerozom uključuju u druge vrste tjelovježbi: vježbe izdržljivosti, vježbe protiv otpora i kombinirane vježbe.

Kako su vam pomogli doktori iz Prairie?

Vježbe izdržljivosti pokazale su se učinkovitima, a bolesnici ih dobro podnose. Podnose dobro i vježbe protiv otpora, a učinak je vidljiv u bolesnika s umjerenim oštećenjima. No za vježbe protiv otpora istraživanja su pokazala da su slabe kvalitete, pa je teško naći čvrsta uporišta kad je riječ o učinku ove vrste treninga.

Kombinirane vježbe dosad su ocijenjene kroz dva istraživanja, a rezultati su obećavajući. Kalisteničke vježe su ritmične, sustavne vježbe u kojima tjelesne masa služi kao otpor.

Select your language

One, primjerice, obuhvaćaju sklekove i čučnjeve te su usredotočene na jačanje snage, izdržljivosti i bol u zglobu nakon zajednice. Prema jednom istraživanju, spomenute su vježbe terapija izbora za bolesnike s multiplom sklerozom, a cilj im je ublažiti umor, poboljšati ravnotežu i mišićnu snagu.

Metode koje se primjenjuju u okviru wellness-programa više utječu na mentalno blagostanje nego na tjelesno zdravlje. Iako joga i sportsko penjanje nisu pokazali zapaženo djelovanje na spastičnost, joga može pozitivno utjecati na raspoloženje. Vožnja bicikla kao oblik vježbi s otporom i aerobni trening može poboljšati ravnotežu, smanjiti strah od padova i u neku ruku otkloniti depresiju kod bolesnika s pogoršavajućim simptomima i znakovima. Metode fizikalne terapije, primjerice primjena topline na zglobu čahuru ili ultrazvuk za dublje strukture, pospješuju opseg pokreta.

Međutim, pri terapiji toplinom valja paziti da se, općenito, ne povisuje tjelesna temperatura, jer to djeluje nepovoljno. Hladni oblozi privremeno mogu olakšati spastičnost te povećati tjelesnu snagu i pospješiti hod.

Ona može biti neugodna i uznemiriti vas, a pogotovo se često javlja oko nožnih zglobova. Ako se ne liječe, otečeni zglobovi mogu postati bolni, otežavaju hodanje, uzrokuju slabu pokretljivost zgloba te rastežu kožu, piše Prevention.

TENS ili transkutana električna nervna stimulacija je niskofrekventna elektroterapijska metoda čiji je najvažniji učinak smanjenje boli. TENS je aparat koji radi na baterije, a električni podražaji daju se površinskim elektrodama. TENS može imati i pozitivan učinak kad je riječ o poboljšanju osjetilne funkcije u području šaka ili stopala.